1. vježba / kviz.
Povucite i smjestite riječ na ispravno mjesto unutar rečenice.
Riješi i ostale vježbekoje se nalaze ispod.
2. vježba / kviz.
Povuci i smjesti stavku u odgovarajuću grupu.
3. vježba / kviz.
Povucite i smjestite riječ na ispravno mjesto unutar rečenice.
Riješi i ostale vježbekoje se nalaze ispod.
4. vježba / kviz.
Riješite križaljku.
Riješi i ostale vježbekoje se nalaze ispod.
5. vježba / kviz.
Testirajte se pomoću kartica s pitanjima na prednjoj strani i odgovorima na zadnjoj strani kartice.
6. vježba / kviz.
Testirajte se pomoću kartica s pitanjima na prednjoj strani i odgovorima na zadnjoj strani kartice.
7. vježba / kviz.
Testirajte se pomoću kartica s pitanjima na prednjoj strani i odgovorima na zadnjoj strani kartice.
8. vježba / kviz.
Spoji.
Ovdje možeš vidjeti pitanja i odgovore koji se nalaze u kvizu / kvizovima.
Pitanja s odgovorima u kvizu:
1., 2., 3. i 5. vježba
1. Jesu li sve životinje razvile jednake prilagodbe za disanje? - Ne, životinje su razvile različite prilagodbe za disanje koje su zapravo prilagodbe za njihov životni okoliš.
2. Što je svim životinjama zajedničko u procesu disanja? - U procesu disanja iskorištavaju kisik i oslobađaju ugljikov dioksid.
3. Gdje se uočava raznolikost disanja životinja, odnosno prilagodba na njihov životni okoliš? - U građi dišnih organa.
4. O čemu ovisi način disanja kod životinja? - O složenosti građe tijela.
5. Koje životinje nemaju razvijene dišne organe te su se drugim načinima prilagodile izmjeni plinova s okolišem? - Životinje najjednostavnije građe.
DISANJE KRALJEŽNJAKA
6. Koji kralježnjaci dišu plućima? - Sisavci, skupine ptica, gmazova i vodozemaca.
7. Kako zrak dolazi do pluća kod životinja? - Zrak ulazi u organizam kroz nosne otvore, prolazi kroz dušnik i dušnice te ulazi u pluća.
8. Od čega su građena pluća životinja? - Od plućnih mjehurića.
PTICE
9. Kod kojih kopnenih kralježnjaka uočavamo najveću razliku u građi dišnog sustava? - Kod ptica.
10. Što se nastavlja na pluća kod ptica? - Zračne vrećice koje ulaze u sve velike kosti te u prostore između mišića i organa.
11. Čemu služe zračne vrećice kod ptica? - Služe kao spremište zraka.
12. Kada su zračne vrećice osobito važne? - Kada je ptica na većim nadmorskim visinama gdje je zrak rijedak. tada se spremljeni zrak iz zračnih vrećica vraća u pluća i omogućuje ptici disanje.
13. Osim za disanje na većim nadmorskim visinama, koju još važnu ulogu imaju zračne vrećice? - Imaju važnu ulogu i kod letenja jer pticu čine lakšom. Također pomažu i pri održavanju tjelesne temperature ptica.
VODOZEMCI
14. Koja skupina od svih kralježnjaka ima najjednostavnije građena pluća? - vodozemci
15. Koji su najpoznatiji predstavnici vodozemaca? - žabe
16. Kako su građena pluća vodozemaca? - Njihova pluća imaju mali broj plućnih mjehurića većeg promjera.
17. Kako su nadoknadili slabu razvijenost pluća? - Tako što dišu i preko vlažne kože.
18. Čime je bogata koža vodozemaca? - žlijezdama
19. Čemu služe žlijezde na koži vodozemaca? - Osiguravaju vlažnost površine tijela što pospješuje otapanje kisika i olakšava proces njegove difuzije kroz kožu.
20. Kako vodozemci sprječavaju isušivanje kože? - Izbjegavaju boravak na jako osunčanim mjestima.
21. Zašto je koža kod vodozemaca dobro prokrvljena kao i pluća? - Kako bi bio moguć proces izmjene plinova.
22. Imaju li svi vodozemci pluća? - Ne, samo odrasle jedinke.
23. Kako dišu punoglavci koji nemaju razvijena pluća? - Punoglavci dišu škrgama.
RIBE
24. Kako dišu ribe koje su vodeni kralježnjaci? - škrgama
25. Od čega su škrge građene? - Od prokrvljenih škržnih listića.
26. Opišite proces disanja škrgama. - Voda s otopljenim kisikom ulazi kroz usta, prolazi kroz škrge te kroz skržne otvore izlazi iz tijela. Tijekom prolaska kroz škrge otopljeni kisik iz vode prelazi u kapilare te se krv obogaćuje kisikom. U isto vrijeme ugljikov dioksid, koji je nastao procesom staničnog disanja, prelazi iz krvi u vodu i s njom izlazi iz tijela ribe.
DISANJE MORSKIH SISAVACA
27. Čime dišu morski sisavci? - plućima
28. Što su morale razviti vrste koje žive u vodi, a dišu plućima kako bi preživjele? - Dodatne prilagodbe.
29. Što imaju morski sisavci, kitovi i dupini, umjesto nosnica? - Dišne otvore smještene na vrhu glave.
30. Koju su prilagodbu razvili morski sisavci kako ne bi došlo do oštećenja pluća na morskim dubinama gdje raste tlak zbog pritiska morske vode? - Elastična pluća iz kojih se na velikim dubinama istiskuje zrak.
DISANJE BEZKRALJEŽNJAKA
31. S obzirom na različita staništa, bezkralježnjaci su razvili različite organe za disanje. - točno (točno/netočno)
32. Imaju li svi bezkralježnjaci razvijene organe za disanje? ne (da/ne)
33. Čime dišu bezkralježnjaci koji žive u vodi poput rakova, školjkaša, glavonožaca i vodenih puževa? - škrgama
34. Čime dišu kopneni puževi? - plućima
35. Što kod kopnenih puževa obavlja "ulogu pluća"? - Dio ovojnice koja poput plašta obavija mekano tijelo puža s unutarnjim organima.
36. Čime je prožeta ovojnica? - Mrežom kapilara.
37. Imaju li člankonošci (pauci i kukci) razvijena pluća? - ne (da/ne)
38. Čime dišu člankonošci? - uzdušnicama
39. Što su uzdušnice? - Sustav cjevčica koje se granaju po cijelom tijelu s otvorima na površini tijela. Kroz otvore u organizam ulazi zrak obogaćen kisikom koji se uzdušnicama prenosi do svih stanica.
40. Što je razvoj uzdušnica omogućio paucima i kukcima? - Naseljavanje kopna.
41. Ima li gujavica pluća? - ne (da/ne)
42. Kako diše gujavica? - Preko vlažne površine kože.
43. Što osigurava vlažnost površine tijela kod gujavica? - Žlijezde koje izlučuju sluz.
44. Što je, osim vlažnosti, još vrlo bitno za izmjenu plinova procesom difuzije? - Dobra prokrvljenost površine tijela.
45. Zašto žarnjaci i spužve nemaju razvijene organe za disanje? - Zbog jednostavno građenog tijela.
46. Kako se difuzija kisika i ugljikova dioksida odvije kod žarnjaka, a kako kod spužvi? - Kod žarnjaka se odvija preko površine tijela, a kod spužvi strujanjem vode kroz njihovo tijelo.
47. Što oblaže unutrašnjost tijela spužve? - Bičaste stanice.
48. Koja je uloga bičastih stanica koje oblažu unutrašnjost tijela spužve? - Treperenjem svojih bičeva potiču strujanje vode kroz tijelo spužve.
49. Mogu li neki nametnički beskralježnjaci poput trakavice i dječje gliste preživjeti u uvjetima bez kisika? - da (da/ne)
50. Kako nametničke životinje koje žive u uvjetima bez kisika oslobađaju energiju? - anaerobnim disanjem
4. vježba
1. organ kojim dišu sisavci, skupine ptica, gmazova i vodozemaca - PLUĆA
2 pluća životinja građena su od PLUĆNIH MJEHURIĆA
3. imaju ih ptice i služe kao spremište zraka ZRAČNE VREĆICE
4. skupina od svih kralježnjaka koja ima najjednostavnije građena pluća VODOZEMCI
5. najpoznatiji predstavnici vodozemaca ŽABE
6. punoglavci koji nemaju razvijena pluća za disanje korise ŠKRGE
7. Čime dišu člankonošci? - UZDUŠNICAMA
8. oblažu unutrašnjost tijela spužve - BIČASTE STANICE
6. vježba
Disanje kralježnjaka
Kod različitih vrsta životinja proces disanja je zajednički. Što je svim životinjama zajedničko u procesu disanja? - u procesu disanja iskorištavaju kisik i oslobađaju ugljikov (IV) oksid
Opiši kako životinje u procesu disanja iskorištavaju kisik i oslobađaju ugljikov (IV) oksid. - tako što dopreme kisik do stanica kako bi se staničnim disanjem oslobodila energija te se oslobađa ugljikov (IV) oksid koji se izdisajem izbacuje iz tijela
Različite vrste životinja žive u različitim životnim uvjetima staništa. U čemu se kod njih očituju različite prilagodbe organa za disanje? – u građi i funkcioniranju organa za disanje
Čime dišu sisavci (kojim organom)? – plućima
Opiši kako zrak ulazi u organizam kod sisavaca i dolazi do pluća (podsjeti se kako je kod čovjeka zato jer je jednako)? – zrak do pluća dolazi kroz nosne otvore, dušnik i dušnice
Od čega su građena pluća kod sisavaca? – od plućnih mjehurića
Je li kod svih vrsta životinja broj i promjer plućnih mjehurića jednak ili se razlikuje? - broj i promjer plućnih mjehurića razlikuje se ovisno o vrsti
Je li proces plućnog i staničnog disanja kod životinja jednak kao i kod čovjeka? (da/ne) – da
Čime dišu morski sisavci? – plućima
Navedi berem dvije vrste morskih sisavaca. – kitovi, dupini, morski lavovi, foke …
Preko čega morski sisavci uzimaju zrak? – preko dišnog otvora
Navedi neke prilagodbe dišnog sustava morskih sisavaca na životne uvjete staništa? – pluća su im veća u odnosu na veličinu tijela / njihova crvena krvna tjelešca prenose više kisika nego ona kod kopnenih sisavaca / kada rone, njihov optok krvi opskrbljuje kisikom srce, mozak i mišiće dok probava i svi drugi procesi moraju čekati / podnose veći postotak ugljikova (IV) oksida u krvi od kopnenih životinja
Zašto su pluća morskih sisavaca veća u odnosu na veličinu tijela? - kako bi jednim udisajem mogli uzeti puno više zraka
Zašto morski sisavci podnose veći postotak ugljikova (IV) oksida u krvi od kopnenih životinja? – zato da ne moraju često izranjati na površinu
Kakva su pluća gmazova s obzirom na građu i zadaću (ulogu)? – ista su kao i ona kod sisavaca
Što se nastavlja na pluća kod ptica? - zračne vrećice koje ulaze u sve velike kosti i među organe
Čemu služe zračne vrećice kod ptica? - služe kao spremište zraka te prividno smanjuju tjelesnu masu što pticama olakšava letenje
Vodozemci su kralježnjaci koji žive u vodi. Čime oni dišu? - odrasli vodozemci dišu plućima i kožom, a mlade jedinke škrgama (žive u vodi)
Kako su građena pluća vodozemaca? – imaju manji broj plućnih mjehurića većeg promjera zbog čega je smanjena površina za izmjenu plinova
Kako su nadoknadili vodozemci nadoknadili slabiju razvijenost pluća? - tako što dišu i preko kože
Kakva je koža vodozemaca? – vlažna i dobro prokrvljena
Kojim procesom vodozemci dišu preko kože? – difuzijom
Koja je uloga žlijezda u koži vodozemaca? – žlijezde stvaraju sluz koja ubrzava otapanje kisika što omogućuje bolju difuziju do srčanožilnog sustava i njegovo dopremanje do stanica
Koju još ulogu ima sluz na koži osim što omogućuje bolju difuziju? – vlaži kožu te sprječava dehidraciju tijela kada je vodozemac izvan vode
Čime dišu ribe? – škrgama
Od čega su građene škrge? – od dobro prokrvljenih škržnih listića
Opišite proces disanja škrgama. - Voda s otopljenim kisikom ulazi kroz usta, prolazi kroz škrge u čijim listićima dolazi do difuzije kisika u kapilare. Kisik se krvlju doprema do stanica, provodi se proces staničnog disanja i nastali ugljikov (IV) oksid se istim putom izbacuje iz organizma.
7. vježba
Disanje beskralježnjaka
Beskralježnjaci nastanjuju različite ekološke sustave, stoga ovisno o uvjetima staništa dišu RAZLIČITIM organima.
Je li princip disanja beskralježnjaka isti kao kod čovjeka i ostalih kralježnjaka? (da/ne) – da
Čime dišu vodeni beskralježnjaci (bodljikaši, rakovi i mekušci)? – škrgama
Kakve su škrge vodenih beskralježnjaka? – rasperjane
Zašto su škrge vodenih beskralježnjaka rasperjane? – kako bi pokrile veću površinu i bile dobro prokrvljene kako bi se kisik mogao brzo dopremiti do stanica
Gdje su nalaze škrge kod vodenih beskralježnjaka? – kod nekih se nalaze unutra tijela, a neke vrste imaju vanjske škrge
Čime dišu kopneni puževi? – plućima
Što kod kopnenih puževa obavlja ulogu pluća? - mekana ovojnica – plašt
Čime je prožet plašt? – mnoštvom kapilara
Čime dišu kukci i pauci? – uzdušnicama
Što su uzdušnice? – posebni cjevasti organi građeni od bjelančevine hitina
Od čega su građene uzdušnice? – od bjelančevine hitina koji im daje čvrstoću pa su zato stalno otvorene
Kako se zovu otvori na površini tijela kojima započinje sustav cjevčica kod kukaca i paukova? – odušci
Opiši put zraka u dišnom sustavu kukaca i paukova. – kroz oduške u organizam ulazi zrak bogat kisikom i dalje se cjevčicama doprema do svake stanice u tijelu
Ima li gujavica razvijene organe za disanje? (da/ne) - ne
Preko čega diše gujavica i kojim procesom? - preko površine kože procesom difuzije
Opišu kožu gujavice. – koža je tanka, vlažna i dobro prokrvljena
Zašto je važno da je koža gujavice tanka, vlažna i dobro prokrvljena? – za što bolju izmjenu plinova
Što osigurava vlažnost kože kod gujavica? - žlijezde u koži koje izlučuju sluz
Zašto žarnjaci i spužve nemaju razvijene organe za disanje? - zbog jednostavno građenog tijela i načina života
Kako i kojim procesom dišu žarnjaci i spužve? – dišu svim stanicama preko površine tijela, procesom difuzije uzimaju kisik iz vode, a u nju izbacuju ugljikov (IV) oksid
Kako se zovu stanice koje grade unutarnji sloj tijela spužve? - bičaste stanice
Koja je uloga bičastih stanica koje grade unutarnji sloj tijela spužve? – omogućuju bolju opskrbljenost stanica vodom obogaćene kisikom
Imaju li organizmi koji žive u uvjetima bez kisika dišne organe? (da/ne) – ne
Kako zovemo proces koji anaerobnim organizmima omogućuje oslobađanje energije iz hranjivih tvari? – anaerobno disanje
Kako dišu jednostanični heterotrofni organizmi? – dišu cijelom površinom stanice procesom difuzije