4. Koju su prilagodbu stekli kopneni organizmi kako bi se spriječio prekomjeran gubitak vode iz organizma isparavanjem? - prilagodili su se višeslojnom kožom

5. Imaju li vodozemci višeslojnu kože i štiti li ih od prekomjernog gubitka vode? - ne, koža vodozemaca je tanka i sluzava te su manje zaštićeni od gubitka vode i zbog toga puno više ovise o vodi u kojoj žive

6. Kojim su načinom neki kukci, npr. jelenak, dodatno zaštićeni od prekomjernog gubitka vode? - oklopi tijela premazani su im vodootpornim voskom

7. Kojim načinima kralježnjaci unose vodu u organizam? - putem pića i hrane

8. Kojim načinima kralježnjaci gube vodu iz organizma? - disanjem, mokraćom, izmetom i znojenjem

9. Kako se stvara mokraća u organizmima sisavaca? - mokraća se stvara isto kao i kod čovjeka filtriranjem krvi u bubrezima te se mokraćovodima provodi do mokraćnog mjehura i na kraju se kroz mokraćnu cijev izlučuje iz organizma

10. Imaju li ptice mokraćni mjehur? - ne

11. Zašto ptice nemaju mokraćni mjehur? - kako bi bile lakše radi letenja

12. Do kuda mokraću provode mokraćovodi kod ptica i kako mokraća izlazi iz tijela? - do nečisnice gdje zajedno s izmetom i spolnim stanicama izlazi iz tijela

13. Imaju li beskralježnjaci mokraćni sustav i bubrege? - ne

14. Kakav sustav za filtriranje tekućina imaju beskralježnjaci? - sustav različitih cjevčica

15. Na što građom podsjeća sustav različitih cjevčica? - na dijelove bubrega

16. Kroz što izlaze otpadne tvari kod člankonožaca (npr. kukaca, pauka, stonoga)? - kroz crijevni otvor

17. Kroz što izlaze otpadne tvari kod kolutićavaca (npr. gujavica) i kopnenih mekušaca (npr. puža vinogradnjaka)? - kroz otvor za izlučivanje

3. vježba:

1. Slatkovodne ribe koje žive u slatkim vodama sadržavaju tjelesne tekućine s višom koncentracijom otopljenih soli nego što ih je u vodi u kojoj žive.

2. Kako bi izjednačile koncentraciju otopljenih soli u tijelo slatkovodnih riba neprestano ulazi voda procesom osmoze. Voda najviše ulazi kroz škrge. Višak vode zajedno s ostalim otpadnim tvarima izbacuje se uz pomoć razrijeđene mokraće kroz mokraćni otvor

3. Piju li slatkovodne ribe ikada vodu? Zašto? - ne, zato jer u njih neprestano ulazi voda

4. Sadržavaju li morske ribe isto kao i slatkovodne višu koncentraciju otopljenih soli u tijelu nego što ih ima u okolnoj vodi? - ne, one sadržavaju manju koncentraciju od okolnih voda

5. Je li voda kod morskih riba neprestano ulazi u tijelo ili neprestano izlazi iz tijela procesom osmoze? - voda stalno izlazi iz tijela i time se gubi voda u organizmu

6. Kojim načinima morske ribe uspijevaju održati homeostazu? - imaju razvijen mehanizam za zadržavanje vode u tijelu te izlučivanje viška soli koja ulazi u tijelo zajedno s vodom, mokraćom izlučuju minimalnu količinu vode

7. Piju li morske ribe vodu? Zašto? - da, zato da nadoknade stalan gubitak vode

8. Kroz što izlučuju višak soli? - kroz škrge

9. Spužve i žarnjaci imaju organe za izlučivanje poput riba. - netočno (točno/netočno)

10. Kojim načinom spužve i žarnjaci uklanjaju otpadne tvari i održavaju homeostazu? - procesom difuzije preko površine tijela

4. vježba:

1. Kako alge i gljive izbacuju otpadne tvari u okoliš? - procesom difuzije preko stanične stijenke

2. Kako biljke reguliraju količinu vode u tijelu? - procesom transpiracije

3. Što je transpiracija? – transpiracija je ispuštanje viška vode iz biljke u obliku vodene pare

4. Kako većina jednostaničnih organizama (npr. bakterije i arheje) reguliraju svoj sastav tjelesnih tekućina? - osmozom i difuzijom kroz staničnu membranu

5. Pomoću čega neki protisti (papučica, ameba, euglena) održavaju stalnu količinu vode u tijelu? - pomoću stezljivih mjehurića