Zrak (1) - plinoviti Zemljin omotač (priroda, 5. razred)

Vježba za ponavljanje za test - Zrak - plinoviti Zemljin omotač - priroda, 5. razred

Odaberi jedan ili više točnih odgovora.

Ovdje možeš vidjeti točna rješenja vježbe.

Odaberi jedan ili više točnih odgovora.

Ovdje možeš vidjeti točna rješenja vježbe.

Odaberi jedan ili više točnih odgovora.

Ovdje možeš vidjeti točna rješenja vježbe.

Prođite kroz točne, a izbjegnite netočne odgovore. Uživajte u igri i vježbi!

Riješite križaljku.

Ovdje možeš vidjeti točna rješenja vježbe.

Testirajte se pomoću kartica s pitanjima na licu i odgovorima na naličju kartice.

Ovdje možeš vidjeti točna rješenja vježbe.

Ovdje možeš vidjeti rješenja koja se nalaze u kvizu / kvizovima.

Rješenja vježbi:

1. vježba i 6. vježba (od 1. - 18. pitanja):

1. Što je atmosfera? - Zračni omotač kojim je okružen naš planet Zemlja.
2. Od čega atmosfera štiti Zemlju? - Od štetnog Sunčeva zračenja. Od prekomjernog zagrijavanja danju i hlađenja noću.
3. Što nam omogućuje atmosfera štiteći Zemlju? - Omogućuje život na Zemlji.
4. Kako dijelimo atmosferu? - Na više slojeva.
5. Koliki se udio  se zraka nalazi u sloju atmosfere najbližem površini Zemlje? - Oko 90%
6. Na što utječe oko 90% zraka u sloju najbližem Zemlji. - Utječe na gustoću zraka koja je u tom sloju najveća.
7. Zbog čega je još jako važan sloj najbliži Zemlji? - Najvažniji je za život živih bića.
8. Što je zrak? - Tvar bez boje i mirisa u plinovitom agregacijskom stanju.
9. Zašto kažemo da je zrak smjesa različitih plinova? - Zato jer se sastoji od dušika, kisika i ostalih plinova među kojima je i ugljikov dioksid.
10. Koji je točan omjer udjela pojedinih plinova u zraku? - 78% dušik, 21% kisik, 1% ugljikov dioksid i ostali plinovi
11. Što se još nalazi u zraku osim plinova? - Vodena para.
12. Koliki je udio vodene pare u zraku? - Njezin udio je promjenjiv i ovisi o vremenskim prilikama.
13. Što je vodena para? - Voda u plinovitom agregacijskom stanju.
14. Što se dešava s vodenom parom prilikom hlađenja? - Vodena para postaje vidljiva jer iz plinovitog agregacijskog stanja prelazi u tekuće.
15. Što nam dokazuje da vodena para prilikom hlađenja prelazi u tekuće stanje? – Jutarnja rosa, oblaci, orošena stijenka boce izvađene iz hladnjaka itd.
16. Imaju li čestice zraka određenu masu? – Da.
17. Zašto se čestice zraka brzo kreću i zauzimaju sav volumen? - Zato jer je zrak u plinovitom agregacijskom stanju.
18. Ima li zrak promjenjiv oblik i volumen? – Da.

 2. vježba i 6. vježba (od 19. - 37. pitanja):

1. Zašto je zrak nužan? - Zrak je nužan za život većine živih bića.
2. Koliko čovjek može izdržati bez hrane? - Jedan do dva tjedna.
3. Koliko čovjek može izdržati bez vode? - Dva do tri dana.
4. Koliko čovjek može izdržati bez zraka? - Samo nekoliko minuta.
5. Koji je najvažniji sastojak zraka za preživljavanje živih bića? – Kisik
6. Zašto je organizmima potreban kisik? - Za disanje.
7. Osim ljudi i životinja, dišu li i ostala živa bića? - Da, ali disanje nije primjetno kao kod ljudi i životinja.
8. Dišu li živa bića i danju i noću? – Da.
9. Koji plin disanjem živa bića udišu, a koji izdišu? - Udišu zrak bogat kisikom, a izdišu zrak bogat ugljikovim dioksidom.
10. Tko proizvodi kisik koji živa bića koriste za disanje? - Biljke.
11. Zašto parkove nazivamo plućima grada? - Zato jer u njima raste mnogo biljaka koje proizvode puno kisika potrebnog živim bićima za disanje.
12. Tko zrak obogaćuje kisikom? – Biljke i alge.
13. Koji plin omogućuje gorenje? – Kisik.
14. Zašto je organizmu potreban kisik? - Udahnuti kisik potreban je kako bi se iz hrane oslobodila energija nužna za životne procese i zagrijavanje tijela.
15. Zašto je za gorenje potreban kisik? - Kisik je potreban kako bi se iz tvari koja gori oslobodila svjetlosna energija i toplina.
16. Koje su osobine kisika prilikom gorenja? – Podržava gorenje, ne gori.
17. Jesu li disanje i gorenje slični procesi? – Da.
18. Zašto su disanje i gorenje slični? - Jer je za jedan i drugi proces potreban kisik i gorivo te dolazi do oslobađanja energije i ugljičnog dioksida.
19. Može li kisik štetno utjecati na čovjeka i okoliš? - Može jer u slučaju požara podržava gorenje.
20. Kako mogu nastati požari? - Ljudskom nepažnjom ili lošom namjerom.

3. vježba i 6. vježba (od 38. - 45. pitanja):

1. Što je još prirodno raspršeno u zraku osim plinova? - Mnogobrojne mikroskopski sitne čestice.
2. U kojim agregacijskim stanjima su sitne mikroskopske čestice raspršene u zraku? – krutom, tekućem
3. Označi mikroskopske čestice koje mogu biti raspršene u zraku. - čestice prašine, pelud biljaka, kristalići morske soli, kapljice vode
4. Utječe li čovjek svojim djelovanjem na sastav i kvalitetu zraka? – da
5. Koji su najčešći onečišćivači zraka? – promet, industrija
6. Kako promet i industrija onečišćuju zrak? - ispuštanjem čađe i otrovnih plinova u zrak
7. Mogu li štetne tvari onečistiti zrak daleko od izvora onečišćenja? Kako? – mogu, vjetar ih može nositi na velike udaljenosti
8. Kako onečišćenje zraka utječe na čovjeka? - onečišćenje zraka loše utječe na zdravlje čovjeka

4. vježba

 1. Čime je okružen planet Zemlja? - Zračnim omotačem atmosferom.

2. Od čega nas atmosfera štiti? - Od štetnog Sunčevoga zračenja. Od prekomjerenoga zagrijavanja danju ili hlađenja noću.

3. U kojem se sloju atmosfere nalazi najveća količina zraka (90%) ? - Sloju najbližem Zemlji.

4. Što je zrak? - Tvar bez boje i mirisa.

5. U kojem je agregacijskom stanju zrak? - U plinovitom (ima masu, nema stalan oblik i volumen).

6. Koliko posto plinova ima u smjesi zraka? - kisika (21%), ugljikovog dioksida i ostalih plinova (1%) i dušika (78%)

7. O čemu ovisi udio vodene pare? - O vremenskim prilikama.

8. Kada vodena para postaje vidljiva? - Postaje vidljiva kada  hlađenjem prelazi u tekuće agregasijsko stanje)

9. Tko stvara kisik? - Biljke i alge.

10. Kisik podržava gorenje, ali ne gori.

11. Disanjem i gorenjem oslobađa se energija.

12. Kako nastaju požari? - Posljedica ljudske nepažnje ili prirodne pojave.

13. Koji su najčešći onečišćivači zraka? - Promet i industija.

5. vježba

1. Zračni omotač kojim je okružen naš planet Zemlja. - ATMOSFERA

2. Tvar bez boje i mirisa u plinovitom agregacijskom stanju. - ZRAK

3. Voda u plinovitom agregacijskom stanju. - VODENA PARA

4. Najvažniji sastojak zraka za preživljavanje živih bića - KISIK

5. Plin koji živa bića izdišu. - UGLJIKOV DIOKSID

6. Proizvode kisik koji živa bića koriste za disanje. - BILJKE

7. Proizvode kisik koji živa bića koriste za disanje (najveći broj ih živi u vodi). - ALGE