Organizacijske razine; Hranidbeni odnosi; Energija - ponavljanje (priroda 6. razred)
Vježbe za ponavljanje za test - Organizacijske razine; Hranidbeni odnosi; Energija - ponavljanje
1. vježba / kviz.
Testirajte se pomoću kartica s pitanjima na licu i odgovorima na naličju kartice.
RJEŠENJA
Ovdje možeš vidjeti rješenja koja se nalaze u kvizu / kvizovima.
Rješenja vježbi:
1. vježba:
Navedi organizacijske razine živih bića počevši od najviše. - biosfera, ekosustav, životna zajednica, populacija, jedinka
Što je biosfera? - Najviša organizacijska razina koja uključuje sva područja na Zemlji gdje postoje uvjeti za život, uključuje neživu prirodu i sva živa bića na Zemlji.
Što su atmosfera, hidrosfera i litosfera? – Slojevi koje obuhvaća biosfera. Atmosfera - zračni omotač Zemlje. Hidrosfera – sva voda na Zemlji. Litosfera – površinski čvrsti dio Zemlje.
Uključuje li biosfera sve dijelove atmosfere, hidrosfere i litosfere? Objasni svoj odgovor. - Ne, obuhvaća samo dijelove gdje ima živih bića. Biosfera obuhvaća atmosferu do 10 km visine. Litosfera uključuje Zemljinu površinu i nekoliko desetaka metara. Hidrosfera uključuje kontinetalne vode, mora i oceane.
Što je ekosustav?- Zajednica živih bića i staništa.
Kakvi ekosustavi postoje s obzirom na vrstu staništa? Navedi primjer. - Vodeni i kopneni ekosustav. Primjeri: vodeni ekosustav je jezero, a kopneni livada.
O čemu ovisi preživljavanje živih bića nekog ekosustava? - Životnim uvjetima i njihovom odnosu s drugim živim bićima.
Navedi životne uvjete. - temperatura, svjetlost, tlo, voda, zrak
Što proučava ekologija? - Odnose između živih bića i okoliša.
Što je životna zajednica? - Obuhvaća sva živa bića koja su dio određenog ekosustava.
Kojim su odnosom povezani članovi životne zajednice?- Hranidbenim odnosom (hrana su jedni drugima).
Što je populacija? - Zajednički naziv za sva živa bića koja su dio određenog ekosustava.
Kojim su odnosom povezani članovi unutar jedne populacije? - Procesom razmnožavanja.
Što je jedinka?- Jedno živo biće, odnosno jedan jednostanični ili jedan višestanični organizam.
O čemu ovisi preživljavanje jedinke na nekom staništu? - Životnim uvjetima staništa, o njezinim odnosima s jedinkama iste populacije, o drugim populacijama unutar životne zajednice.
Koji organizmi imaju sposobnost obavljanja fotosinteze? -Biljke i alge.
Koje su tvari, a koja energija potrebni za fotosintezu? - Tvari: voda i ugljikov dioksid, i Sunčeva energija.
Koje tvari nastaju fotosintezom? – Šećer glukoza i kisik.
Koji je oblik energije pohranjen u šećeru glukozi? – Kemijska energija.
Što je škrob? Gdje se pohranjuje u biljkama? - Škrob je hranjiva tvar koja se pohranjuje u korijenu, stabljici i plodu biljaka.
Što su proizvođači? Navedi organizme koji su proizvođači. - Proizvođači su organizmi koji mogu samostalno proizvoditi hranu procesom fotosinteze. To su biljke i alge.
Što su potrošači? Kako ih dijelimo s obzirom na vrstu hrane koju jedu? – Potrošači uzimaju gotovu hranu iz okoliša. Dijelimo ih na biljojede, mesojede i svejede.
Usporedi potrošače I., II., III. i IV. reda. (vidi sliku na 28. str. udžbenika). - Potrošači I. reda su biljojedi, II. reda svejedi, III. reda mesojedi i IV. reda mesojedi-grabežljivci. – Svi su povezani hranidbenim lancem.
Što su razlagači? Navedi organizme koji su razlagači. – Organizmi koji se hrane razlažući ostatke uginulih živih bića iz okoliša. Neke gljive i neke bakterije.
Usporedi hranidbeni lanac i hranidbenu mrežu (vidi udžbenik str. 28. i 29.). - Hranidbena mreža je više hranidbenih lanaca koje povezuju zajednički članovi.
Kako brojnost jedinki jedne populacije utječe na brojnost jedinki populacije kojom se hrane? (valjda kojom se hrane) – Dolazi do promjene brojnosti. Populaciji koja je hrana brojnost se smanjuje, a populaciji koja se hrani brojnost se povećava dok imaju hrane.
U koje se oblike energije u organizmu pretvara kemijska energija sadržana u hrani? – u mehaničku i toplinu
Za koje procese organizma koristi mehaničku energiju? – Za rad i kretanje organizma.
Što se dešava s nastalom toplinom? – Zagrijava tijelo i dio se gubi preko površine kože.
Koji članovi hranidbenog lanca na raspolaganju imaju najviše, a koji najmanje energije? Objasni svoj odgovor. – Proizvođači imaju najviše jer direktno iskorištavaju Sunčevu energiju, a potrošači imaju manje što su viši red jer živa bića troše energiju za životne procese i zagrijavanje tijela.
Kako pojedina živa bića preživljavaju razdoblje kada nemaju dovoljno hrane? –
Neka živa bića u razdoblju u kojem ne mogu pronaći dovoljno hrane SELE u područja gdje ima dovoljno hrane, dok živa bića koja ne sele PRILAGODILA su se "štednji" energije, npr. miruju, spavaju zimski san.
Kako boja fasade utječe na toplinu u unutrašnjosti kuće. – Tamnije boje jače upijaju Sunčevu energiju pa je u takvim kućama toplije nego kod onih koji imaju svjetliju boju fasade.
Što su toplinski izolatori? – Tvar koja slabo provodi toplinu pa znatno smanjuje prijenos topline s jednog tijela na drugo.
Navedi primjer jednog toplinskog izolatora kuća? – Stiropor.
Kako toplinski izolatori utječu na toplinu unutar kuće zimi, a kako ljeti? – Zimi je zbog njih u kući toplije, a ljeti hladnije.
Koje prilagodbe živim bićima smanjuju gubitak topline iz tijela? – Perje i dlake.
Je li bolje za vrijeme hladnijih dana obući jedan komad deblje odjeće ili više slojeva tanje odjeće? Objasni svoj odgovor. – Bolje je obući više slojeva tanje odjeće zato što se između slojeva odjeće zadržava zrak koji je dobar toplinski izolator i zato sporije gubimo toplinu.
Zašto se gmazovi sunčaju? - Gmazovi se sunčaju kako bi primali toplinu i nadoknadili energiju.
Zašto se pingvini skupljaju u grupe? - Zato što se na taj način međusobno griju i gube manje topline preko površine tijela.
Kakvog su rasta biljke koje žive na staništima s niskim temperaturama? Objasni. - Niskog su rasta zato da budu bliže tlu i da budu manje izložene hladnim vjetrovima . Također im je zbog toga potrebno manje energije za preživljavanje.
