Optjecajni sustav kod životinja (biologija, 7. razred)

Vježba za lakše ponavljanje i učenje gradiva za ispit. Biologija, 7. razred - Optjecajni sustav kod životinja

Povucite i smjestite riječ na ispravno mjesto unutar rečenice.

Povucite i smjestite riječ na ispravno mjesto unutar rečenice.

Povucite i smjestite riječ na ispravno mjesto unutar rečenice.

Povucite i smjestite riječ na ispravno mjesto unutar rečenice.

Razvrstaj.

Ovdje možeš vidjeti pitanja i odgovore koji se nalaze u kvizu / kvizovima.

Pitanja s odgovorima u kvizu:

1. vježba:

1. Sva živa bića imaju jednake načine opskrbe stanica kisikom i hranjivim tvarima. - netočno (točno/netočno)

2. Prijenos tvari kroz tijelo kod većine životinja obavlja optjecajni sustav. - da (da/ne)

3. Koje životinje nemaju razvijen optjecajni sustav? - najjednostavnije građene životinje

4. Znači li to da najjednostavnije građene životinje ne vrše prijenos tvari kroz tijelo? - vrše, ali njihov način prijenosa tvari je drugačiji

5. Koje optjecajne sustave razlikujemo kod životinja? - razlikujemo zatvoreni i otvoreni optjecajni sustav

6. Što znači kada kažemo da životinje imaju zatvoreni optjecajni sustav? - znači da njihova krv teče međusobno povezanim krvnim žilama

7. Što znači kada kažemo da životinje imaju otvoreni optjecajni sustav? - znači da njihove krvne žile nisu kontinuirano povezane

8. Koje je obilježje otvorenog optjecajnog sustava? - obilježje je da se krv izlijeva iz krvnih žila

9. Opiši proces staničnog disanja kod otvorenog optjecajnog sustava. - Iz krvi koja je došla žilama stanice preuzimaju hranjive tvari i kisik te joj predaju otpadne tvari i ugljikov dioksid. Nakon toga krv se ponovo vraća u krvne žile.

10. Kod kojeg se optjecajnog sustava prijenos kisika i hranjivih tvari brže odvija? - kod zatvorenog optjecajnog sustava

2. vježba

1. Kakav optjecajni sustav imaju svi kralježnjaci? - zatvoreni (otvoreni/zatvoreni)

2. Od čega je građen zatvoreni optjecajni sustav svih kralježnjaka? - od srca i krvnih žila: arterija, vena i kapilara

3. Zašto je krv kralježnjaka crvene boje? - zato jer eritrociti sadrže protein hemoglobin

4. U čemu se razlikuje optjecajni sustav kod pojedinih skupina kralježnjaka? - u građi srca

5. Zašto je građa srca različita kod pojedinih skupina kralježnjaka? - zato jer je prilagođena energijskim potrebama vrsta

6. Kako je građeno srce kod sisavaca i ptica? - od dvije pretklijetke i dvije klijetke

7. Čime je podijeljena lijeva i desna strana srca kod sisavaca i ptica? - mišićnom pregradom

8. Čemu služi mišićna pregrada? - da se arterijska i venska krv ne miješaju

9. Kakva je tjelesna temperatura kod organizama s ovakvom građom krvotoka? - tjelesna temperatura je stalna

10. Kako je građeno srce kod gmazova i vodozemaca? - srce je trodijelno i građeno je je od dvije pretklijetke i jedne klijetke

11. U kojem dijelu srca se djelomično miješaju venska i arterijska krv? - u klijetki

12. U čemu je razlika između građe srca gmazova i vodozemaca? - srce gmazova je djelomično pregrađeno pa se arterijska i venska krv manje miješaju

13. Zbog miješanja krvi opskrbljuju li se stanice s više ili s manje kisika u odnosu na stanice organizma s četverodijelnim srcem? - stanice se opskrbljuju s manje kisika

14. Kakvu tjelesnu temperaturu imaju gmazovi i vodozemci i o čemu ona ovisi? - Imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu i ona ovisi o temperaturi okoliša pa zimi miruju

15. Što često rade gmazovi kako bi povisili temperaturu svoga tijela? - sunčaju se

16. Kako je građeno srce kod riba? - srce je dvodijelno i građeno je je od jedne pretklijetke i jedne klijetke

17. Zašto kažemo da ribe imaju venski srce? - zato jer kroz njihovo srce isključivo prolazi venska krv

18. Gdje srce ribe potiskuje vensku krv i što se tamo odvija? - vensku krv potiskuje u škrge i u njima se odvija difuzija plinova

19. Gdje iz škrga odlazi krv obogaćena kisikom? - odlazi do svih stanica gdje opet postaje venska krv, koja putuje natrag u srce

20. Kakvu tjelesnu temperaturu imaju ribe? - imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu

3. vježba:

1. U kojem se rasponu kreće tjelesna temperatura kod većine ptice, a u kojem kod sisavaca? - kod većine ptice kreće se od 40°C do 42°C, a kod sisavaca od 36°C do 39°C

2. Na koje se sve načine gubi toplina iz tijela? - preko površine tijela, izdisanjem, mokrenjem i izbacivanjem izmeta

3. Što sve sprječava gubitak topline preko površine tijela? - pokrov tijela (perje i dlaka), masno tkivo ispod kože, a kod ptica i zračne vrećice

4. Vrste sa stalnom tjelesnom temperaturom imaju dobro razvijena pluća te veći broj eritrocita u krvi i mitohondrija u stanicama.

5. Kakav je metabolizam kod vrsta sa stalnom tjelesnom temperaturom u odnosu na vrste s promjenjivom tjelesnom temperaturom? - metabolizam je intenzivniji

6. Zašto je kod vrsta sa stalnom tjelesnom temperaturom metabolizam intenzivniji? - zato jer moraju osloboditi dovoljno energije za očuvanje stalne tjelesne temperature

7. Zašto povećanjem intenziteta metabolizma raste broj otkucaja i udisaja u minuti? - kako bi se stanice brže i bolje opskrbile kisikom i hranjivim tvarima potrebnim za stanično disanje

8. Kakav intenzitet metabolizma imaju veće životinje? - manji (veći/manji)

9. Zašto životinje koje ne mogu pronaći dovoljno hrane zimi miruju? - zato jer nemaju dovoljno energije za održavanje tjelesne temperature i metabolizam im se za vrijeme mirovanja usporava

4. vježba

1. Kakav optjecajni sustav imaju kolutićavci npr. gujavice? - zatvoreni (otvoreni/zatvoreni)

2. Koje je boje krv gujavice i zašto? - crvene, zato jer sadrži protein hemoglobin

3. Zašto je površina tijela gujavice crvene boje? - zato jer joj je površinski sloj tanak, a dobro prokrvljen što joj olakšava izmjenu plinova

4. Kakav optjecajni sustav imaju mekušci (npr. školjkaši, puževi) i člankonošci (npr. rakovi, pauci i kukci)? - otvoreni (otvoreni/zatvoreni)

5. Imaju li svi bezkralježnjaci razvijen optjecajni sustav? - ne (da/ne)

6. Koje životinje nemaju razvijen optjecajni sustav? - virnjaci, žarnjaci i spužve

7. Što virnjacima, žarnjacima i spužvama omogućuje prijenos tvari tijelom s obzirom da nemaju razvijen optjecajni sustav? - prijenos tvari tijelom omogućuje im gibanje tekućine koja ispunjava stanice i međustanične prostore u unutrašnjosti njihova tijela

8. Imaju li nametnički bezkralježnjaci (npr. dječja glista, metilj) razvijen ili nerazvijen optjecajni sustav? - nerazvijen